Karijes je jedan od najčešćih stomatoloških problema sa kojima se suočavamo. Može izazvati neprijatan bol i dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija ako se ne tretira na vreme. U ovom tekstu detaljno ćemo istražiti šta je karijes, koji su njegovi uzroci, kako ga prepoznati, kao i koje su najbolje metode za lečenje i prevenciju.
Šta je karijes?
Karijes je oštećenje zuba koje nastaje kao posledica delovanja kiselina koje proizvode bakterije prisutne u zubnom plaku. Ove kiseline napadaju zubnu gleđ i stvaraju male otvore ili rupe. Ako se ne leči, karijes može napredovati do dubljih slojeva zuba, uzrokujući bol, infekcije i gubitak zuba.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), karijes je najrasprostranjenija nezarazna bolest, koja pogađa skoro polovinu svetske populacije.
U razvijenim zemljama, gotovo svi odrasli imaju iskustvo sa zubnim karijesom, a prevalencija karijesa kod dece školske dobi je između 60-90%.
Šta su uzroci karijesa?
Postoji više različitih faktora koji dovode do pojave karijesa:
Nepravilna ishrana
Poznato je da ishrana bogata šećerima i skrobom značajno povećava rizik od karijesa. Razlog tome je bakterije u ustima koriste ove šećere za proizvodnju kiselina koje napadaju zubnu gleđ.
Česti unos slatkiša, gaziranih pića i skrobnih namirnica kao što su hleb i čips stvara idealne uslove za razvoj karijesa.
Loša oralna higijena
Neredovno pranje zuba i neupotreba zubnog konca omogućava nakupljanje plaka i kamenca.
Plak je lepljiva naslaga bakterija koja se formira na zubima, a ako se ne uklanja redovno, može izazvati karijes. Zube treba redovno prati i koristiti konac za zube, najmanje dva puta dnevno.Konac za zube je važan jer se njime čisti prostor između zuba, koji četkica ne može da očisti.
Čak i kada se zubi peru redovno ali ne koristi konac, može da se pojavi karijes između zuba.
Nedostatak fluora
Fluor jača zubnu gleđ i čini je otpornijom na kiseline koje uzrokuju karijes. Upotreba paste za zube sa fluorom pomaže u obnovi zaštite vaših zuba.
Manjak fluora u organizmu može se prepoznati kroz sledeće simptome i indikatore:
- Povećana učestalost karijesa: Ako primetite da vi ili vaše dete imate česte karijese uprkos održavanju redovne oralne higijene, to može biti znak manjka fluora.
- Osetljivost zuba: Osetljivost na toplo, hladno, slatko ili kiselo može ukazivati na oslabljenje zubne gleđi, što je često povezano sa nedostatkom fluora.
- Vidljive promene na zubima: Bele ili smeđe mrlje na zubima mogu ukazivati na demineralizaciju gleđi, što može biti rezultat manjka fluora.
Suva usta
Pljuvačka pomaže u neutralizaciji kiselina i ispiranju ostataka hrane iz usta. Nedovoljno lučenje pljuvačke, poznato kao kserostomija, može povećati rizik od karijesa jer nema dovoljno tečnosti da ukloni ostatke hrane i bakterije iz usta. Suva usta smo pominjali i u tekstu o neprijatnom zadahu.
Za osobe sa suvim ustima, savetuje se redovno unošenje tečnosti preko vode, voća i povrća kao i izbegavanje kafe i alkoholnih pića. Suva usta su najčešće prisutna kod dijabetičara i kod starijih ljudi.
Starost
Kako starimo, naši zubi postaju podložniji oštećenjima. Plombe se troše, a zubi postaju krhkiji. Kao što smo objasnili, starije osobe često imaju problema sa smanjenim lučenjem pljuvačke, što dodatno povećava rizik od karijesa.
S godinama, mnogi ljudi prolaze kroz više dentalnih procedura kao što su korenski kanali, krunice, mostovi i implantati. Iako ove procedure mogu poboljšati funkcionalnost i estetiku zuba, često uključuju uklanjanje dela zuba ili intervencije koje mogu oslabiti preostalu strukturu zuba.
Drugi faktori za pojavu karijesa
- Genetika: Nasledni faktori mogu igrati ulogu u predispoziciji za razvoj karijesa.
- Navike i stil života: Pušenje i konzumacija alkohola mogu negativno uticati na oralno zdravlje,samim tim i pojavu karijesa.
- Medicinska stanja: Stanja poput dijabetesa i poremećaja imuniteta mogu povećati rizik od razvoja karijesa.
Šta su simptomi karijesa?
Karijes može imati različite simptome u zavisnosti od stadijuma bolesti. Rano otkrivanje simptoma karijesa može pomoći u sprečavanju ozbiljnijih dentalnih problema. Evo ključnih simptoma na koje treba obratiti pažnju:
Bol i osetljivost zuba
Bol je jedan od najčešćih simptoma karijesa. Može se pojaviti kao blaga do intenzivna bol, posebno kada jedete nešto slatko, toplo ili hladno. Osetljivost može biti prisutna i prilikom žvakanja ili pranja zuba.
Vidljive rupe ili tamne mrlje na zubima
Karijes često stvara male rupe ili udubljenja na površini zuba. Takođe, može se manifestovati kao tamne mrlje koje su smeđe, sive ili crne boje. Ove promene su rezultat propadanja zubne gleđi usled delovanja kiselina koje proizvode bakterije.
Neprijatan ukus u ustima ili loš zadah
Karijes može uzrokovati neprijatan ukus u ustima i loš zadah. Ovi simptomi su rezultat bakterija koje proizvode kisele nusprodukte, što može dovesti do halitoze (lošeg zadaha).
Bol pri žvakanju
Ako osećate bol ili nelagodnost pri žvakanju, to može biti znak da je karijes zahvatio dublje slojeve zuba, uključujući dentin ili zubnu pulpu. Ovaj simptom često ukazuje na napredniji stadijum karijesa.
Osetljivost na slatko, toplo i hladno
Osetljivost zuba na određene vrste hrane i pića, posebno na slatko, toplo ili hladno, može biti znak početnog stadijuma karijesa. Ova osetljivost je rezultat izloženosti dentina usled oštećenja zubne gleđi.
Promena boje zuba
Zubi zahvaćeni karijesom mogu promeniti boju. Pored tamnih mrlja, zubi mogu postati žuti ili beli zbog demineralizacije.
Gubitak plombe
Ako imate plombu koja je ispala ili postala labava, to može biti znak da se karijes razvija ispod nje. U tom slučaju, važno je što pre posetiti stomatologa kako bi se problem rešio.
Karijes kod dece
Deca su često izložena karijesu zbog konzumacije slatkiša i gaziranih pića, što je najbolja hrana za bakterije koje su štetne za zube. Roditelji bi trebalo da pomognu deci u održavanju oralne higijene, uključujući redovno pranje zuba pastom sa fluorom.
Takođe, deca bi trebala da peru zube isključivo četkicom sa mekim vlaknima ili električnom četkicom. U svakom slučaju, pranje ne sme da bude agresivno, jer može oštetiti gleđ zuba ili povrediti desni, a ipak treba da traje dovoljno dugo da se svaki zubić opere kako treba.
Koliko je karijes opasan i da li ga treba ignorisati?
Ako se karijes ne leči, može dovesti do ozbiljnijih problema, uključujući:
- Infekcije: Bakterije mogu prodreti do unutrašnjosti zuba i uzrokovati infekciju zubne pulpe.
- Apscesi: Infekcije mogu izazvati formiranje apscesa, što je bolna, gnojna kesa koja zahteva medicinsku intervenciju.
- Gubitak zuba: Napredni karijes može dovesti do potpunog propadanja zuba koji mora biti izvađen.
- Problemi sa opštim zdravljem: Infekcije zuba mogu se proširiti na druge delove tela (srce, mozak), što može imati ozbiljne posledice.
Kako se leči karijes?
Lečenje karijesa zavisi od stadijuma bolesti, ali u svakom slučaju najbolje je otići kod svog zubara koji će tačno proceniti kakva je situacija sa zubom i šta je potrebno da se uradi:
- Fluoridacija – Rani karijes se može lečiti primenom fluorida koji pomaže u obnovi zubne gleđi.
- Plombe – Kada se formira rupa, zubar uklanja oštećeni deo zuba i popunjava ga materijalom poput amalgama ili kompozitne smole.
- Krune – Kod ozbiljnijeg oštećenja, može biti potrebno prekrivanje zuba krunom kako bi se povratila funkcionalnost.
- Lečenje korenskog kanala – Ako je infekcija zahvatila zubnu pulpu, potrebno je lečenje korenskog kanala kako bi se zub spasio.
- Vađenje zuba – U najtežim slučajevima, oštećeni zub mora biti izvađen.
Koliko košta lečenje karijesa?
Lečenje karijesa može da košta od 3,000 do 10,000 dinara (25-85 evra) po zubu za osnovne procedure poput uklanjanja karijesa i stavljanja plombe.Bele kompozitne plombe su skuplje, ali estetski prihvatljivije i dugotrajnije od amalgamskih plombi.
Složeniji zahvati, kao što su lečenje korenskog kanala ili ugradnja krunica, mogu dostići i do 20,000 dinara (170 evra) po zubu.
Kako sprečiti razvoj karijesa?
Redovnom brigom o zubima i usvajanjem zdravih navika možemo sprečiti karijes i druge oralne probleme, osiguravajući osmeh koji traje ceo život.
- Redovna oralna higijena – Pranje zuba najmanje dva puta dnevno i upotreba zubnog konca.
- Smanjenje unosa šećera – Izbegavanje hrane i pića bogatih šećerom.
- Korišćenje fluorida – Upotreba pasta za zube sa fluoridom.
- Redovne posete zubaru – Preventivni pregledi i profesionalno čišćenje zuba svakih šest meseci.
- Zdrava ishrana – Ishrana bogata voćem, povrćem i mlečnim proizvodima može pomoći u očuvanju zdravlja zuba.
Zaključak
Karijes je problem koji može izazvati ozbiljne komplikacije ako se ne leči na vreme.
Nepravilna ishrana, loša oralna higijena, nedostatak fluora, suva usta i starenje su glavni faktori koji doprinose razvoju karijesa. To znači da su redovno pranje zuba pastom sa fluorom, smanjenje unosa šećera, zdrava ishrana i redovne posete stomatologu najvažnije za prevenciju karijesa.
Ako primetite simptome kao što su osetljivost zuba, pojave mrlja na zubima ili bol, ne odlažite posetu stomatologu. Briga o zubima danas znači manje problema sutra i osmeh koji traje ceo život.
Reference:
1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/sugars-and-dental-caries
2. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/oral-health
Kroz svoje tekstove, Blagoje nudi uvid u raznolike aspekte stomatologije. Od praktičnih saveta za očuvanje zdravlja, do objašnjenja stomatoloških postupaka i aktuelnih istraživanja – njegovo pisanje proširuje razumevanje i promoviše svesnost o oralnom zdravlju.
